Doktorske studije pedagogije (2009/2010)
Detalji programa
Nivo studija: Doktorske
Broj ESPB bodova: 180
Trajanje programa u godinama: 3
Naučni naziv: doktor nauka - pedagoške nauke
Uslovi upisa: Završene diplomske akademske studije – master iz oblasti pedagogije (300 ESPB), prosečna ocena na osnovnim i diplomskim akademskim studijama najmanje 8 (osam) ili najmanje 5 naučnih radova objavljenih u časopisima od nacionalnog i međunarodnog značaja, poznavanje jednog stranog (svetskog) jezika; lice koje nema završene odgovarajuće studije polaže diferencijalni ispit, u skladu sa Statutom Fakulteta.
Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija: Procedura prelaska utvrđena je Statutom Fakulteta.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa: Izborne predmete student bira iz drugih studijskih programa sa liste izbornih predmeta doktorskih studija Fakulteta i/ili Univerziteta, u dogovoru sa mentorom i u zavisnosti od teme doktorske disertacije, a u skladu sa Pravilnikom o prijavljivanju predmeta Fakulteta.
Cilj: Cilj doktorskih studija pedagogije jeste osposobljavanje za teorijski, istraživački i praktični rad u oblasti pedagogije, za praćenje savremenih tokova i kritičko sagledavanje promena u teoriji i praksi vaspitanja i obrazovanja, kompetentno procenjivanje njihovih efekata i značaja za razvoj ove delatnosti i sticanje najvišeg stepena akademskog obrazovanja – naučnog naziva doktora nauka u oblasti pedagogije.
Ciljevi doktorskih studija pedagogije jesu:
* osposobljavanje za razumevanje i kritičko preispitivanje pedagoške nauke i vaspitanja i obrazovanja kao oblika društvene prakse;
* osposobljavanje za kontekstualni i interdisciplinarni pristup u proučavanju pedagoških fenomena;
* praktičnih problema u oblasti vaspitanja i obrazovanja;
* razvijanje istraživačke radoznalosti, naučne otvorenosti, kritičkog stava prema teorijskim nalazima i istraživačkim rezultatima, razvijanje spremnosti za stalnim preispitivanjem mogućnosti i dometa pedagoške nauke, za sagledavanje vrednosti i ograničenja vaspitne prakse, kao i upornosti u traganju za naučnom istinom;
* osposobljavanje za samostalno organizovanje i ostvarivanje naučnih istraživanja;
* osposobljavanje za uključivanje u nacionalne i međunarodne naučno-istraživačke projekte;
* razvijanje svesti o potrebi kontinuiranog profesionalnog razvoja;
* razvijanje akademskih i profesionalnih veština neophodnih za razvoj i popularizaciju pedagoške nauke i unapređivanje vaspitno-obrazovne prakse.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem:
Studijski program doktorskih studija obuhvata dva obavezna nastavna predmeta i šest izbornih predmeta (koje student bira od 28 ponuđenih), studijski istraživački rad i izradu doktorske disertacije. Obavezni predmeti su: Teorijsko-metodološki problemi pedagogije i Društvo, kultura i obrazovanje. Izborni predmeti svrstani su u šest izbornih blokova i student iz svakog bloka bira po jedan.
Od ukupnog broja bodova koji pripadaju predmetima predviđenim studijskim programom (80 ESPB), izborni predmeti imaju 60 ESPB (75%). Programom je predviđen studijski istraživački rad predmetni i u funkciji izrade doktorske disertacije. Izrada i odbrana doktorske disertacije završni je deo studijskog programa doktorskih studija pedagogije.
Način izvođenja studija i bodovna vrednost predmeta:
Doktorske studije pedagogije traju tri školske godine, tj. šest semestara.
Doktorske studije imaju 180 ESPB (60 godišnje; 30 u semestru). Svi obavezni i izborni predmeti imaju po 10 ESPB (ukupno 80).
Osim predavanja, u prva tri semestra predviđeni su i časovi za studijski istraživački rad (koji je vezan za predmete), kao i za studijski istraživački rad u funkciji izrade disertacije (u prvom semestru – izbor teme i izrada bibliografije; u drugom semestru – izrada projekta istraživanja; u trećem semestru – odbrana predloga teme doktorske disertacije). Studijski istraživački rad u 4. 5. i 6. semestru neposredno je u funkciji izrade disertacije – realizacija istraživanja, obrada podataka, interpretacija dobijenih rezultata i pisanje izveštaja o istraživanju.
Metode izvođenja nastave: predavanja, seminari, diskusije, rad u grupama, mentorski rad, konsultacije, studijski istraživački rad.
Bodovna vrednost doktorske disertacije: Izrada i odbrana doktorske disertacije, uključujući i studijski istraživački rad u funkciji izrade doktorske disertacije: 100 ESPB.
Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta: Ne predviđaju se posebni preduslovi za upis predmeta, osim uslova utvrđenih zakonom.
Kompetencije: Po završenih doktorskih studija studija doktor pedagogije poseduje znanja, veštine, razvijene sposobnosti i kompetencije da:
* samostalno rešava praktične i teorijske probleme u oblasti pedagogije i razvija vaspitno-obrazovnu praksu uz upotrebu naučnih metoda i postupaka;
* samostalno identifikuje istraživačka pitanja, definiše istraživačke probleme, planira i realizuje istraživanje koristeći odgovarajuće kvantitativne i kvalitativne metode i postupke;
* inicira i uključuje se u ostvarivanje nacionalnih i međunarodnih naučnih i razvojnih projekata u oblasti teorije i prakse vaspitanja i obrazovanja;
* kritički analizira, procenjuje i primenjuje nova pedagoška saznanja i ideje;
* poštuje principe etičkog kodeksa dobre naučne i nastavne prakse;
* komunicira na profesionalnom nivou prilikom saopštavanja naučnoistraživačkih rezultata;
* prezentuje rezultate svojih naučnih istraživanja na nacionalnim i međunarodnim naučnim skupovima i u naučnoj periodici i promoviše i prenosi akademskoj zajednici i široj javnosti stručna znanja i ideje, kao i ostvarenja značajna za društveni i kulturni napredak;
* radi kao član istraživačkog tima;
* originalnim istraživačkim radom postiže rezultate koji proširuju granice saznanja u pedagogiji.
Po završetku doktorskih studija doktor pedagogije stiče sledeće predmetno-specifične kompetencije:
* temeljno poznaje i razume teorijsko-metodološke probleme pedagoške nauke;
* temeljno poznaje i primenjuje različite epistemološko-metodološke pristupe i kritički preispituje njihove prednosti i ograničenja u istraživanju vaspitanja i obrazovanja;
* sagledava i razume probleme vaspitanja i obrazovanja u društvenom, kulturnom i institucionalnom kontekstu;
* poznaje teorijsko-metodološke osnove razvijanja vaspitno-obrazovnih programa;
* tumači vaspitno-obrazovne fenomene i razvija vaspitno-obrazovnu praksu integrišući saznanja iz različitih oblasti pedagogije i kritički preispitujući različite pedagoške teorije i pravce;
* povezuje znanja iz različitih područja pedagoške nauke, kao i iz drugih nauka i koristi ih u rešavanju problema u oblasti vaspitanja i obrazovanja;
* razume i produktivno koristi savremena znanja u oblasti pedagogije;
* koristi rezultate istraživanja za unapređivanje vaspitno-obrazovne prakse, promovisanje pedagoških saznanja i razvijanje pedagoške nauke.