Master akademske studije psihologije (2014)
Detalji programa
Nivo studija: Master
Broj ESPB bodova: 60
Trajanje programa u godinama: 1
Akademski naziv: master psiholog
Uslovi upisa: Završene osnovne akademske studije psihologije (240 ESPB) ili završene osnovne studije psihologije u četvorogodišnjem trajanju, u skladu sa uslovima utvrđenim Statutom Univerziteta i Fakulteta; student koji je završio drugi studijski program polaže diferencijalni ispit u skladu sa studijskim programom i Statutom Fakulteta.
Cilj: Diplomske akademske studije psihologije namenjene su razvijanju opštih i specifičnih teorijskih i metodoloških znanja i veština potrebnih za samostalno obavljanje psiholoških poslova i osposobljavanje za naučno-istraživački rad u oblasti fundamentalne i primenjene psihologije.
Posebni ciljevi diplomskih akademskih studija psihologije su sledeći:
- ovladavanje sistemom teorijskih i metodoloških znanja psihologije i srodnih disciplina;
- upoznavanje sa različitim psihološkim teorijskim pristupima i teorijama, njihovim jakim i slabim stranama i njihovoj praktičnoj primenljivosti u različitim područjima;
- osposobljavanje za kritičko preispitivanje postojećih psiholoških naučnih znanja, teorija i metoda;
- osposobljavanje za razumevanje filozofsko-epistemoloških osnova savremenih psiholoških teorija i koncepcija;
- osposobljavanje za kritičko ispitivanje savremenih praktičnih programa u različitim oblastima primenjene psihologije, kao i za sprovođenje i evaluaciju programa;
- upoznavanje sa savremenim metodama psihologije i tehnikama obrade podataka, uslovima njihove primene i njihovim ograničenjima;
- osposobljavanje za prepoznavanje, definisanje i rešavanje praktičnih problema na radnim mestima psihologa;
- osposobljavanje za pružanje neophodne psihološke pomoći u granicama stečenih stručnih kvalifikacija;
- osposobljavanje za konstruktivnu komunikaciju sa sardnicima drugih struka u različitim radnim organizacijama, za podršku i saradnju u rešavanju zajedničkih problema;
- razvijanje osetljivosti za prepoznavanje psiholoških problema ljudi na mestima gde psiholog radi, za obzirno i konstruktivno ophođenje sa saradnicima, klijentima i drugima;
- osposobljavanje za analizu psihološki relevantne problematike u sredinama gde psiholog radi, kao i za predlaganje adekvatnih rešenja i
- osposobljavanje za naučno-istraživački rad.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem
Program je organizovan u četiri alternativna modula: istraživački, klinički, obrazovni i psihologija rada. Program obuhvata osnovne predmete (obavezni / izborni) iz oblasti kojoj je modul posvećen, najmanje jedan metodološki predmet i izborne predmete iz odabrane oblasti psihologije, ostalih oblasti psihologije i odabrane predmete koji se nude na Fakultetu. U okviru svakog modula predmeti, supervizovana praksa, studijski istraživački rad i izrada završnog (master) rada integrisani su i naslanjaju se na moduliranu nastavu na četvrtoj godini osnovnih studija. Akademski predmeti pripremaju i podržavaju sticanje istraživačkih i praktičnih kompetencija. Svojim sadržajem program prati razvoj psihološke nauke i potrebe studenata i struke. Svi predmeti su jednosemestralni.
Način izvođenja studija i potrebno vreme za izvođenje studija
Diplomske akademske studije psihologije traju jednu školsku godinu, odnosno dva semestra i imaju 60 ESPB bodova. Fond aktivne nastave: nedeljno u prvom semestru predavanja i vežbe 20 – 22 časa, a u drugom semestru studijski istraživački rad i izrada završnog – master rada 20 časova aktivne nastave. Časovi predavanja i vežbi čine 50% ukupnog broja časova aktivne nastave (300 časova), od čega polovina pripada predavanjima. Metode izvođenja nastave se razlikuju prema temi, predmetu, oblasti i modulu: predavanja, vežbe, seminari, diskusije, eseji, studijski istraživački rad, timski projekti, samostalni rad studenata, mentorski rad, konsultacije. Akcenat je na aktivnim oblicima nastave.
Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana je u skladu sa evropskim sistemom prenosa bodova (ESPB) i data je u nastavnom planu. Ukupan broj ESPB bodova na studijskom programu iznosi 60 (30 po semestru).
U prvom semestru na istraživačkom modulu izborni predmeti nose 30 ESPB; na kliničkom obavezni nose 14, izborni 10, praksa 6; na obrazovnom modulu obavezni predmeti nose 18, izborni 6, praksa 6; na psihologiji rada obavezni 12, izborni 12, praksa 6. U drugom semestru na svim modulima 10 ESPB predviđeno je za studijski istraživački rad i 20 za završni rad. Izbornim predmetima pripada 40% ukupnog broja ESPB.
Bodovna vrednost završnog rada iskazana u ESPB bodovima
Za studijski istraživački rad predviđeno je 10 ESPB i 20 ESPB za završni rad.
Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta utvrđeni su u programima predmeta.
Kompetencije: Opšte i predmetno-specificne kompetencije studenata
Opšte kompetencije:
Savladavanjem programa student će biti sposoban da:
- analizira i kritički preispituje pretpostavke i teorijske, metodološke i praktične implikacije različitih teorijskih sistema i modela;
- identifikuje i evaluira opšte obrasce u psihološkom funkcionisanju, doživljavanju i ponašanju;
- samostalno uočava i definiše probleme, generiše hipoteze, dizajnira i izovodi empirijska istraživanja i analizira podatke koristeći kvantitativne i kvalitativne metode;
- koncipira i saopštava nalaze istraživanja u usmenoj i pisanoj formi;
- planira i sprovodi psihološke intervencije u različitim oblastima primenjene psihologije;
- uspostavi konstruktivnu komunikaciju sa saradnicima i korisnicima psiholoških usluga;
- pokaže osetljivost za etičke dileme i pronalazi rešenja u skladu sa Zakonom i etičkim kodeksom struke.
Predmetno specifične kompetencije:
Savladavanjem programa student će biti sposoban da:
- samostalno obavlja kliničku procenu, savetovanje, prevenciju i istraživanja (Klinička psihologija);
- identifikuje i istražuje probleme i predlaže rešenja u vezi sa radnim procesima, kadrovima, organizacijom i potrošačkim ponašanjem (Psihologija rada);
- identifikuje probleme, predlaže rešenja i pomaže korisnicima obrazovnog procesa (Psihologija obrazovanja);
- samostalno vodi istraživačke i analitičke projekte (Istraživački modul).
Opis ishoda učenja
Po završetku diplomskih akademskih studija psihologije očekuje se da student ima sposobnosti potrebne za samostalno i kvalitetno obavljanje naučne i stručne delatnosti u različitim područjima privrede, zdravstva i prosvete i drugih delatnosti, koje su bazirane na znanju, razumevanju i veštinama koje se primenjuju na etički način.
* Kurseve Socijalna dilema: razumevanje kooperacije među ljudima i Stereotipi i predrasude držaće u svojstvu gostujućeg profesora tokom jesenjeg semestra 2017. godine prof. dr Johanes Keler sa Univerziteta u Ulmu.
** Kurseve će držati u svojstvu gostujućeg profesora tokom prolećnog semestra 2018. godine prof. dr Kene Holmkvist