Osnovne akademske studije istorije umetnosti (2014)
Detalji programa
Nivo studija: Osnovne
Broj ESPB bodova: 240
Trajanje programa u godinama: 4
Stručni naziv: diplomirani istoričar umetnosti
Uslovi upisa: Završeno srednje obrazovanje u četvorogodišnjem trajanju i položen prijemni ispit ili položena opšta matura i mesto na rang listi u okviru odobrene upisne kvote.
Cilj: Cilj osnovnih studija istorije umetnosti usmeren je na sticanje znanja, razvijanje sposobnosti i veština neophodnih za stručni rad istoričara umetnosti u različitim institucijama kulture, zaštite dobara, osnovnom i srednjem obrazovnom sistemu, u medijima i u administraciji kulturnih delatnosti, kao i za dalje obrazovanje i stručno usavršavanje. Ciljevi osnovnih akademskih studija istorije umetnosti su ovladavanje sledećim veštinama:
a) istorijsko, teorijsko i vizuelno razumevanje glavnih tokova razvoja, ideja i fenomena istorije umetnosti i arhitekture od antičke do moderne i savremene umetnosti;
b) glavnih principa muzeologije i zaštite nasleđa;
v) metodika nastave likovne kulture i/ili istorije umetnosti;
g) osnove metodologije istorije umetnosti kao nauke i humanističke discipline;
d) samostalno rasuđivanje i interpretacija umetničkog dela;
đ) istraživačka sistematičnost;
e) razvijanje kritičkog mišljenja, kreativni pristup i intelektualna radoznalost.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem
Struktura programa osnovnih studija istorije umetnosti određena je s obzirom na:
- savremeno stanje i zahteve discipline istorije umetnosti uopšte, kao i u odnosu na specifičnosti društvenog i kulturnog konteksta države Srbije;
- principe savremenog evropskog sistema visokog obrazovanja, oličene u Bolonjskoj deklaraciji;
- potencijale i specijalizacije nastavnika i saradnika Odeljenja za istoriju umetnosti i mogućnosti povezivanja sa drugim odeljenjima Filozofskog fakulteta;
- stogodišnju tradiciju nastave istorije umetnosti na Beogradskom univerzitetu.
Obavezna studijska područja jeste istorija likovnih umetnosti i arhitekture u vremenskom rasponu od antičkog do savremenog doba. Ovo široko područje obuhvata: a) zapadnu umetnost i arhitekturu, b) umetnost i arhitekturu Vizantije i istočnog hrišćanstva, v) nacionalnu umetnost, sa posebnim naglaskom na srpskoj srednjovekovnoj umetnosti i arhitekturi, g) muzeologiju i zaštita nasleđa i d) istoriju istorije umetnosti, nauku o umetnosti sa metodologijom.
U koncipiranju programa poštovan je standard o procentualnom učešću pojedinih tipova predmeta (akademsko-opšteobrazovni, teorijsko-metodološki, naučno-stručni i stručno-aplikativni) izračunat na nivou realnog studentskog opterećenja od 240 ESPB. Pri tome je studentima obezbeđena mogućnost izbora jednog od 6 ponuđenih stranih jezika tokom dve školske godine, kao i većeg broja izbornih predmeta sa drugih studijskih programa koji se realizuju na Filozofskom fakultetu.
Kompetencije: Opšte i predmetno-specifične kompetencije studenata
Savladavanjem studijskog programa istorije umetnosti, student je sposoban da pokaže znanje i razumevanje glavnih tokova razvoja, ideja i fenomena istorije umetnosti od antičke do moderne i savremene umetnosti, glavnih principa muzeologije i zaštite nasleđa, kao i metodike nastave likovne kulture i/ili istorije umetnosti.
Obezbeđuje razvijanje nastavničkih kompetencija.
Student stiče sledeće opšte sposobnosti:
a) analize, sinteze, zaključivanja;
b) ovladavanja metodama i postupcima istraživanja;
v) razvoja kritičkog i samokritičkog mišljenja;
g) primene znanja u praksi;
d) osnova profesionalne etike;
đ) razvoja komunikacionih sposobnosti.
Student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:
a) poznavanja i razumevanja discipline istorije umetnosti, kao istorijske i humanističke nauke;
b) rešavanja konkretnih zadataka i problema iz domena struke;
v) multidisciplinarno povezivanje i primena znanja;
g) praćenja i primene novih rezultata, ideja i dostignuća u struci.
d) razvija nastavničke kompetencije (nastavničko usmerenje ka masteru)