Doktorske studije klasičnih nauka (2014)
Detalji programa
Nivo studija: Doktorske
Broj ESPB bodova: 180
Trajanje programa u godinama: 3
Naučni naziv: doktor nauka - klasične nauke
Uslovi upisa: Završene diplomske akademske studije – master iz oblasti klasičnih nauka (300 ESPB), prosečna ocena na osnovnim i diplomskim akademskim studijama najmanje 8 (osam) ili najmanje 5 naučnih radova objavljenih u časopisima od nacionalnog i međunarodnog značaja, poznavanje jednog stranog (svetskog) jezika; lice koje nema završene odgovarajuće studije polaže diferencijalni ispit, u skladu sa Statutom Fakulteta.
Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija: Student može preći sa drugih studijskih programa na ovaj program ukoliko položi diferencijalne ispite koje utvrđuje Veće Odeljenja za klasične nauke na osnovu uvida u sadržaj studijskog programa sa kojeg prelazi. Procedura prelaska utvrđena je Statutom Fakulteta.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa: Izbor se vrši sa liste izbornih predmeta doktorskih studija Fakulteta i/ili Univerziteta, u dogovoru sa mentorom, a u skladu sa Pravilnikom o prijavljivanju predmeta Fakulteta.
Cilj: Cilj studija klasičnih nauka jeste sticanje znanja o antici i pre svega latinskog i starogrčkog jezika, poznavanje svih aspekata života antičkog čoveka i njegove kulture, kao i sposobnost prepoznavanja tragova antike u savremenom svetu.Ishod procesa učenja: Osposobljenost da se na osnovu poznavanja klasičnih jezika razume i prevede latinski ili grčki tekst i da se prepoznaju osnovne civilizacijske osobenosti antičke kulture. Kompetencije za samostalan rad u nastavi.Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem: Na četiri godine osnovnih studija klasičnih nauka studenti slušaju i polažu ukupno 28 predmeta (na prvoj godini 6, na drugoj 7, na trećoj 7 i na četvrtoj 8). — Na prve dve godine studenti slušaju intenzivne dvosemestralne kurseve latinskog i grčkog jezika (po 6 časova nedeljno; uz predavanja iz gramatike čitaju se i tumače originalni tekstovi antičkih autora, od lakših ka težima). Studije na prve dve godine obuhvataju i predmete koji studente uvode u osnove antičke civilizacije i klasične filologije. — Na trećoj godini produbljuju se znanja iz oba jezika (proučava se njihov istorijski razvoj, jezički nivoi, stilističke odlike pojedinih pisaca u zavisnosti od književnog roda itd. takođe po 6 časova nedeljno). Nastavljaju se i studije antičke književnosti; studenti se uvode i u vizantijsku i novogrčku filologiju. — Na četvrtoj godini predviđena su dva obavezna predmeta (helenska i rimska književnost) i stručna praksa, a ostala 32 ESPB bodova prikuplja se od ponuđenih 16 izbornih predmeta (uključujući predmete iz drugih programa). — U koncipiranju programa poštovan je standard o procentualnom učešću pojedinih tipova predmeta izračunat na nivou realnog studentskog opterećenja od 240 ESPB. Pri tome je studentima obezbeđena mogućnost izbora jednog od 6 ponuđenih stranih jezika tokom dve školske godine.Bodovna vrednost svakog predmeta iskazana u skladu sa evropskim sistemom prenosa bodova (ESPB): Zavisno od broja časova predavanja i vežbi, obima stručne literature i drugih nastavnih aktivnosti koje su studenti u obavezi da ispune broj ESP bodova varira od 4 do 12.Način izvođenja studija i potrebno vreme za izvođenje studija: Osnovne akademske studije klasičnih nauka organizovane su po semestrima, traju osam semestara, odnosno četiri godine. Studije klasične filologije (pre svega nastava oba klasična jezika) podrazumevaju mnogo vežbi, stalnu usmenu i pismenu proveru napredovanja studenata, njihove redovne i temeljite pripreme za svaki čas, i permanentnu komunikaciju sa nastavnikom, uključujući redovne konsultacije van časova
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem
Doktorske studije klasičnih nauka traju šest semestara. U prva tri semestra student po sopstvenom izboru i u dogovoru sa mentorom bira izborne predmete od ponuđenih 14. Izbor predmeta usklađuje se sa temom koju student planira da odabere za svoju doktorsku disertaciju. Na kraju trećeg semestra procenjuje se podobnost teme doktorske disertacije za koju se student opredelio. Samostalni istraživački rad u najvećoj meri vodi mentor kandidata, pomažući mu u izboru primarne i sekundarne literature relevantne za izradu teze. Osim u okviru nastave, saradnja mentora i kandidata odvija se kroz konsultacije. Izradi disertacije posvećena su poslednja tri semestra.
Način izvođenja studija i bodovna vrednost predmeta
Svi predmeti su izborni i nose po 10 ESPB. Studijski istraživački rad nosi 45 ESPB, prijava disertacije 15 ESPB, izrada disertacije 40 ESPB, a odbrana disertacije 20 ESPB.
Bodovna vrednost doktorske disertacije
Studijski istraživački rad nosi 45 ESPB, prijava disertacije 15 ESPB, izrada disertacije 40 ESPB, a odbrana disertacije 20 ESPB.
Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta
Preduslovi za upis pojedinih predmeta utvrđeni su u programima predmeta.
Kompetencije: Savladavanjem studijskog programa student stiče opšte i predmetno-specifične sposobnosti koje su u funkciji kvalitetnog obavljanja stručne, naučne i umetničke delatnosti. Opis kvalifikacije koja proizilazi iz studijskog programa mora odgovarati određenom nivou nacionalnog okvira kvalifikacija.Opis opštih i predmetno-specifičnih kompetencija studenata: Klasični filolog osposobljen je da proučava i tumači književne i neknjiževne tekstove na klasičnim jezicima, antičku kulturu, njeno nasleđe, kao i druge stare kulture u istorijskoj i komparativnoj perspektivi.Opis ishoda učenja: Klasični filolog biće u stanju da primeni svoja znanja i veštine na izučavanje klasičnih jezika i prevođenje s njih, na klasičnu književnost i njenu potonju tradiciju, i, šire, na duhovnu i materijalnu kulturu u istorijskoj perspektivi; da se stručno angažuje na popularizovanju klasične baštine u domenu publicistike, masovnih medija, turizma i kulturne politike.Osnovne studije klasičnih nauka pružaće i osnovu za dalje usavršavanje na širokom polju istorijskih, književnih i lingvističkih studija.
PRVA GODINA | Sem | P+V | ESPB |
---|---|---|---|
Izborni predmeti 1 (20 ESPB) | |||
Varijeteti grčkog i latinskog jezika | 1 | 5 + 0 | 10 |
Književnost rane Vizantije | 1 | 5 + 0 | 10 |
Uporedna istorija religija | 1 | 5 + 0 | 10 |
Helenska i rimska književnost: problemi izučavanja | 1 | 5 + 0 | 10 |
Izborni predmeti 2 (20 ESPB) | |||
Vizantijska učena književnost | 2 | 5 + 0 | 10 |
Klasični jezici u širem istorijsko komparativnom kontekstu | 2 | 5 + 0 | 10 |
Književna kritika u antici | 2 | 5 + 0 | 10 |
Recepcija antičke književnosti | 2 | 5 + 0 | 10 |
SIR | 1,2 | 10 | |
Izrada prijave disertacije | 1,2 | 10 | |
DRUGA GODINA | Sem | P+V | ESPB |
Izborni predmeti 3 (20 ESPB) | |||
Antička i svetska književnost: komparativni aspekti | 3 | 5 + 0 | 10 |
Antičko nasleđe u srpskoj književnosti i kulturi | 3 | 5 + 0 | 10 |
Vizantijska narodna književnost | 3 | 5 + 0 | 10 |
Klasični jezici u kontaktu | 3 | 5 + 0 | 10 |
Problemi prevođenja sa klasičnih jezika | 3 | 5 + 0 | 10 |
Odbrana predloga teme doktorske disertacije | 3 | 10 | |
SIR | 3,4 | 20 | |
Izrada disertacije | 4 | 10 | |
TREĆA GODINA | Sem | P+V | ESPB |
Izrada disertacije | 5 | 20 | |
SIR | 5,6 | 20 | |
Odbrana doktorske disertacije | 6 | 20 |