Doktorske studije andragogije (2009/2010)
Detalji programa
Nivo studija: Doktorske
Broj ESPB bodova: 180
Trajanje programa u godinama: 3
Naučni naziv: doktor nauka - andragoške nauke
Uslovi upisa: Završene diplomske akademske studije – master iz oblasti andragogije (300 ESPB), prosečna ocena na osnovnim i diplomskim akademskim studijama najmanje 8 (osam) ili najmanje 5 naučnih radova objavljenih u časopisima od nacionalnog i međunarodnog značaja, poznavanje jednog stranog (svetskog) jezika; lice koje nema završene odgovarajuće studije polaže diferencijalni ispit, u skladu sa Statutom Fakulteta.
Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija: Student može preći sa drugih studijskih programa na ovaj program ukoliko položi diferencijalne ispite koje utvrđuje Katedra na osnovu uvida u sadržaj studijskog programa sa kojeg prelazi. Procedura prelaska utvrđena je Statutom Fakulteta.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa: Izbor se vrši sa liste izbornih predmeta doktorskih studija Fakulteta i/ili Univerziteta, u dogovoru sa mentorom, a u skladu sa Pravilnikom o prijavljivanju predmeta Fakulteta.
Cilj: Ciljevi programa doktorskih studija andragogije orijentisani su na razvoj znanja i veština za teorijsko-analitičko, kritičko istraživačko i inovativno–praktično delovanje i rad u oblasti andragoške nauke i prakse učenja i obrazovanja odraslih.
Ciljevi doktorskih studija su:
* Osposobljavanje za kritičko analiziranje, pozicioniranje i istraživanje domena, moći i odgovornosti andragoške nauke i prakse obrazovanja odraslih za razvoj koncepcije i uspostavljanja sistema doživotnog učenja i obrazovanja i modela društva koje uči.
* Razvijanje naučnih saznanja, sposobnosti i akademskih veština za interdisciplinarni pristup, kritičko preispitivanje i na savremenim paradigmama zasnovano izučavanje fundamentalnih problema andragoške nauke i ključnih pitanja prakse obrazovanja odraslih.
* Razvijanje kritičkog mišljenja i akcione refleksije potrebne za razvoj, konceptualizaciju i realizaciju obrazovne politike, strategija i obrazovnih intervencija u socijalni, kulturni, ekonomski i obrazovni kontekst u Srbiji i kritički pristup mogućnostima implementacije savremenih svetskih dostignuća andragoške teorije i prakse u domaćem kontekstu.
* Osposobljavanje za samostalno organizovanje, vođenje i realizaciju naučnih istraživanja, uključivanje u domaće i međunarodne projekte i kompetentno saopštavanje rezultata istraživanja.
* Razvijanje sposobnosti za povezivanje unapređivanje i usavršavanje znanja stečenih na osnovnim i diplomskim studijama andragogije i razvijanje svesti o potrebi kontinuiranog profesionalnog razvoja.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem:
Strukturu studijskog programa čini 8 predmeta (2 obavezna i 6 izbornih koje student bira sa četiri izborne liste), studijski istraživački rad i izrada doktorske disertacije. Poslednja dva semestra namenjena su samo za studijski istraživački rad i izradu doktorske disertacije.
Obavezni predmeti su Teorijsko-metodološki problemi andragoških istraživanja i Izrada projekta i odbrana predloga teme doktorske disertacije.
Izborne liste predmeta:
• Prva (student bira po jedan u I i III semestru od 7 ponuđenih): Obrazovanje i socijalizacija odraslih, Obrazovanje i komunikacija odraslih, Menadžment i liderstvo u obrazovanju odraslih, Razvoj odraslih – implikacije za obrazovanje i učenje, Ekonomija znanja i obrazovanje odraslih, Razvoj ljudskih resursa i menadžment znanjem, Istorija modernog obrazovanja odraslih.
• Druga (1 predmet u III semestru): Kvalitativna istraživanja, Kvantitativna istraživanja, Akciona istraživanja, Teorijska, istorijska i komparativna istraživanja.
• Treća – jedan od predmeta sa drugih studijskih programa na Filozofskom fakultetu.
• Četvrta (student u II semestru bira 2 od 7 ponuđenih): Obrazovanje za porodični život, Teorije dokolice i obrazovanje odraslih, Pravci razvoja sistema obrazovanja odraslih, Filozofija obrazovanja i učenja odraslih, Stručno obrazovanje i obuka odraslih, Andragoški aspekti organizacionog učenja, Globalni problemi i perspektive obrazovanja i učenja odraslih.
Način izvođenja studija i bodovna vrednost predmeta: Programom su predviđeni: obavezan predmet - teorijsko-metodološki problemi andragoških istraživanja (10 ESPB), izborni predmeti (6 x 10 ESPB), izrada projekta i odbrana teme doktorske disertacije (10 ESPB), studijski istraživački rad (40 ESPB) a za izradu i odbranu teze student dobija 60 ESPB.
Bodovna vrednost doktorske disertacije: Ukupna bodovna vrednost disertacije: 100 ESPB.
Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta utvrđeni su u programima predmeta.
Kompetencije: Nakon završenih studija doktor andragogije poseduje sledeće opšte sposobnosti:
* kritičkog promišljanja i analiziranja osnovnih problema teorije i prakse doživotnog obrazovanja i učenja;
* preispitivanja eksplorativne i praktične vrednost različitih teorija, koncepcija i strategija obrazovanja i učenja odraslih;
* razmatranja i vrednovanja mogućnosti primene različitih epistemološko-metodoloških pristupa u istraživanju obrazovanja i učenja odraslih;
* kombinovanja interdisciplinarnog i integrativnog pristupa u proučavanju bazičnih problema obrazovanja i učenja odraslih;
* koncipiranja i realizacije različitih vrste fundamentalnih istraživanja u području obrazovanja i učenja odraslih i učestvovanja u domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima.
Po završetku doktorskih studija doktor andragogije stiče sledeće predmetno-specifične kompetencije:
* razumevanja međuzavisnosti globalnih i nacionalnih problema i perspektiva razvoja obrazovanja i učenja odraslih;
* korišćenja rezultata naučnih istraživanja za oblikovanje sistemskih rešenja, prevazilaženje konkretnih problema i unapređenje prakse obrazovanja i učenja odraslih;
* upoznavanja naučnu i stručnu javnost sa rezultatima naučnih istraživanja, globalnim tendencijama, ključnim problemima i dobrom praksom obrazovanja i učenja odraslih;
* razumevanja obrazovanja i učenja odraslih kao individualih i socijalnih fenomena i njegovih filozofskih, istorijsko-komparativnih, socijalno-ekonomskih, psiholoških i organizaciono-didaktičkih dimenzija;
* kritičke procene mogućnosti primene različitih modela i formi obrazovne prevencije i intervencije u kompleksnim socijalnim kontekstima i domenima (porodici, radu, socijalnom okruženju, slobodnom vremenu);
* razumevanja vlastite profesionalne i etičke odgovornosti za unapređenje teorije i prakse obrazovanja odraslih.