Master akademske studije istorije (2009/2010)
Detalji programa
Nivo studija: Master
Broj ESPB bodova: 60
Trajanje programa u godinama: 1
Akademski naziv: master istoričar
Uslovi upisa: završene osnovne akademske studije istorije (240 ESPB) ili završene osnovne studije istorije u četvorogodišnjem trajanju, u skladu sa uslovima utvrđenim Statutom Univerziteta i Fakulteta; student koji je završio drugi studijski program polaže diferencijalni ispit u skladu sa studijskim programom i Statutom Fakulteta.
Uslovi za prelazak sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih oblasti studija: Student može preći sa drugih programa master akademskih studija na ovaj program ukoliko položi diferencijalne ispite koje utvrđuje Veće Odeljenja za istoriju na osnovu uvida u sadržaj studijskog programa sa kojeg prelazi. Procedura prelaska utvrđena je Statutom Fakulteta.
Način izbora predmeta iz drugih studijskih programa: Student bira predmete iz drugih studijskih programa u skladu sa odredbama Pravilnika o prijavljivanju predmeta Fakulteta.
Cilj: Master akademske studije istorije su usmerene na razvijanje specifičnih znanja, sposobnosti i veština potrebnih za obavljanje posla master istoričara i za upoznavanje sa samostalnim naučno-istraživačkim radom.
Ciljevi master akademskih studija istorije jesu:
* ovladavanje specifičnim znanjima iz pojedinih užih oblasti u okviru istorijske nauke;
* ovladavanje osnovnim znanjima iz istoriji srodnih naučnih disciplina ili iz pomoćnih istorijskih nauka radi ostvarivanja mogućnosti osposobljavanja za samostalan naučno-istraživački rad;
* usvajanje metodoloških znanja i veština specifičnih za pojedine uže oblasti u okviru istorijske nauke;
* upoznavanje sa specifičnostima rada konkretnih institucija (arhiva, biblioteka, muzeja i slično) značajnih za usavršavanje u pojedinim užim oblastima u okviru istorijske nauke;
* upoznavanje sa primenom stečenih naučnih i specifičnih metodoloških znanja i veština u praktičnom naučno-istraživačkom procesu;
* osposobljavanje za samostalno uočavanje i definisanje naučnih problema;
* ovladavanje znanjem iz domena metodologije pisanja različitih vrsta naučnih istorijskih radova;
* ovladavanje znanjem iz domena metodologije usmenog saopštavanja rezultata naučno-istraživačkog rada;
* upoznavanje sa standardima potrebnim za objavljivanje naučnih istorijskih radova;
* usavršavanje sposobnosti primene stečenih znanja i veština u profesionalnom obavljanju delatnosti istoričara u konkretnim ustanovama obrazovnog i/ili kulturnog profila.
Lista obaveznih i izbornih studijskih područja, odnosno predmeta, sa okvirnim sadržajem:
Studijski program master akademskih studija istorije struktuiran je tako da tokom prvog semestra student pohađa nastavu iz pet izbornih predmeta, dok se u drugom semestru njegova aktivnost izražava kroz studijski istraživački rad, koji je u funkciji izrade završnog rada.
Izborni predmeti su grupisani na pet izbornih pozicija. (Posle naziva svake grupe izbornih predmeta u zagradi je naveden broj ESPB koji student treba da ostvari polaganjem predmeta ponuđenih u okviru odgovarajuće grupe). Prvu čine četiri teorijsko-metodološka predmeta čiji je cilj usvajanje metodoloških znanja i veština specifičnih za pojedine uže oblasti u okviru istorijske nauke: oblast antičke, srednjovekovne, moderne i savremene istorije. Na preostale četiri pozicije grupisani su predmeti koji svojim hronološkim, prostornim i tematskim opsegom omogućavaju studentima da se opredele u skladu sa svojim interesovanjima za određenu oblast istorije. Zastupljeni su predmeti čiji je sadržaj vezan za oblast istorije stare Grčke, istorije Starog istoka, istorije Rima, istorije Vizantije, opšte istorije srednjeg veka, rane moderne istorije, opšte istorije 19. veka, istorije Evrope i vanevropskog sveta u savremenom dobu, pomoćnih istorijskih nauka i istorijske geografije. Student takođe ima mogućnost da putem izbora odgovarajućih predmeta produbi svoje razumevanje istorije srpskog naroda – od srednjeg veka do savremenog doba. U hronološkim i prostornim okvirima određenim sadržajem predmeta, suočava se sa naučnim problemima iz političke, društvene i kulturne istorije. Na taj način student stiče osnovu za praktični naučnoistraživački proces i samostalno pisanje naučnoistraživačkog rada.
Studijskim programom je predviđena mogućnost izbora predmeta iz studijskih programa master akademskih studija drugih studijskih grupa Fakulteta.
Drugi semestar master akademskih studija istorije namenjen je izradi završnog master rada. Student se kroz konsultativnu nastavu sa mentorom upoznaje sa metodologijom naučnog istraživanja i pismenog i usmenog saopštavanja rezultata naučnoistraživačkog rada, odnosno da primenjuje stečena znanja i veštine u pristupu odabranoj temi.
Bodovna vrednost predmeta iskazana je u skladu sa Evropskim sistemom prenosa bodova (ESPB). Svakom od pet predmeta na ovom nivou studija dodeljeno je 6 ESPB, tako da savlađivanjem gradiva iz svih predmeta i polaganjem ispita student ostvaruje 30 ESPB u prvom semestru. Rad studenta u drugom semestru izražava se kroz studijski istraživački rad u ukupnom obimu od 10 ESPB, dok sam završni rad nosi 20 ESPB.
Bodovna vrednost završnog rada iskazana u ESPB:
Programom master akademskih studija istorije predviđena je bodovna vrednost završnog master rada u obimu od 20 ESPB, dok je studijskom istraživačkom radu studenta, koji se realizuje u drugom semestru, dodeljeno 10 ESPB.
Preduslovi za upis pojedinih predmeta ili grupe predmeta utvrđeni su u programima predmeta.
Kompetencije: Savladavanjem programa master akademskih studija istorije student stiče sledeće opšte kompetencije: za samostalno razumevanje društvenih pojava, preciznu distinkciju uzroka i posledica istorijskih događaja, kulturnih fenomena i civilizacijskih dostignuća, vrednovanje istorijskih podataka i njihovo pravilno smeštanje u odgovarajući istorijski kontekst i društveno-kulturnu sredinu; samostalno sagledavanje i proučavanje širokog spektra društvenih, istorijskih i kulturnih pojava, njihovo stručno istraživanje i povezivanje sa rezultatima humanističkih nauka i nekadašnjim i savremenim političkim okolnostima.
Master istoričar je kompetentan da učestvuje u bazičnim naučnim istraživanjima i da samostalno sprovodi proučavanja istorijskih fenomena u svim njihovim pojavnim oblicima, da uočava povezanost između događaja, pojava i kulturnih stremljenja i da razume višeslojnost istorijskog razvoja i njegove posledice u savremenom vremenu.
Predmetno-specifične kompetencije koje master istoričar stiče jesu: primena znanja o pojedinim istorijskim epohama, nekadašnjim državama i društvima, načinima razmišljanja karakterističnim za određeni prostor, vreme ili grupu; primena razumevanja istorijskih fenomena; istraživanje i upoređivanje sa podacima kojima raspolaže savremena istorijska nauka.
Osposobljen je da prati metodološke i teorijske novine u specifičnim oblastima istorijske nauke i da sagledava razvoj struke; da aktivno primenjuje i saopštava svoja znanja u raznim obrazovnim, naučnim, kulturnim i umetničkim ustanovama i da doprinosi boljem razumevanju pojedinih istorijskih perioda, ali i ukupne istorijske tradicije i kulturnog nasleđa.