Projekti
INFANO: Girls and Boys in the Bronze Age Europe: Influence of biological sex on health, growth, nutrition and social position 2100-1500 BC
Fond za nauku Republike Srbije
1.1.2024 - 1.1.2027
INFANO se bavi nedovoljno istraženom ulogom dece u drevnim društvima, posebno uticajem biološkog pola na njihov rast, razvoj i društveni status. Fokusiran na grobna mesta iz bronzanog doba (2100-1500. p.n.e.) na severu Srbije - Mokrin i Ostojićevo nekropolama - koristi nedestruktivnu analizu peptida iz gleđi zuba kako bi identifikovao biološki pol oko 120 dece. Pored toga, proučava biološke aspekte oko 110 odraslih osoba kako bi se razumeli ishrana i zdravlje u to doba. Glavni ciljevi uključuju: 1) procenu jednakosti pristupa hrani između dečaka i devojčica iz bronzanog doba putem analize stabilnih izotopa, 2) upoređivanje zdravlja, rasta i razvoja između polova putem proučavanja kostiju, i 3) istraživanje kako je biološki pol uticao na društveni status, rodni identitet i društvene uloge. Inovativni pristup INFANA integriše analitičku hemiju, dentalnu histologiju, radiologiju i funerarnu arheologiju, obećavajući nove uvide u drevno detinjstvo i društveni uticaj biološkog pola dece.
Ostojićevo - Stari vinogradi: apsolutno datovanje horizonta dečijih sahrana u posudama
Ministarstvo kulture
1.1.2024 - 31.12.2024.
Lokalitet Ostojićevo iskopavan je tokom 80-ih godina prošlog veka i materijal sa ovih iskopavanja je većinski neobrađen i samo parcijalno objavljen. Ovu bronzanodopsku nekropolu koristile su dve različite zajednice, a postojeći apsolutni datumi ukazuju da je između dva perioda korišćenja postojao hijatus od 200 godina. Mlađi sloj se izdvaja po neobično velikom broju dečijih sahrana u posudama koje, iako zabeležene i na drugim lokalitetima ovog perioda, nigde nisu tako brojne. Izradom 15 novih radiokarbonskih datuma će se utvrditi da li je veliki broj dečijih sahrana u posudama posledica vanrednog kratkotrajnog događaja ili normativne prakse sahranjivanja tokom dužeg perioda. Obuhvatnije datovanje Ostojićeva predstavljaće osnovu za dalje analiziranje i publikovanje arheološke građe koja je arheološkoj i široj javnosti od iskopavanja nedostupna.
ARCHAEOWILD: The Holocene History of Human-Wildlife Conflict and Coexistence: Archaeozoological, Archaeobotanical, Isotopic, Ancient DNA, Iconographic and Written Evidence from the Central Balkans
Fond za nauku Republike Srbije
17.1.2022 - 17.1.2025.
ARCHAEOWILD je trogodišnji istraživački projekat, koga u okviru programa IDEJE finansira Fond za nauku Republike Srbije. Projekat se bavi proučavanjem konflikata i suživota između ljudi i divljeg sveta (divljih biljaka i životinja) tokom čitavog perioda holocena na prostoru Centralnog Balkana. Budući da do sada nije sprovedeno sveobuhvatno istraživanje posvećeno istoriji interakcija između ljudi i divljeg sveta u regionu, ARCHAEOWILD proučava po prvi put prostornu i vremensku distribuciju divljih životinja i divljih biljaka u holocenu. Projekat takođe proučava dinamiku regionalnih izumiranja globalno izumrlih sisara (tura i evropskog divljeg magarca), kao i poreklo i status egzotičnih divljih sisara, čiji ostaci su pronađeni na holocenskim arheološkim nalazištima u regionu (jelena lopatara i leoparda). Upotrebom velikog obima biomolekularnih podataka (drevna DNK i stabilni izotopi ugljenika i azota), projekat proučava i paleoekologiju (obrasce ishrane i filogeografiju) jelena i mrkih medveda, autohtonih vrsta sisara, koji imaju status (strogo) ugroženih divljih vrsta u Republici Srbiji. Cilj ovih proučavanja je razumevanje intenziteta antropogenog pritiska na životnu sredinu u različitim periodima prošlosti. Pitanja koja ARCHAEOWILD istražuje od velikog su značaja za razumevanje interakcija između ljudi i divljeg sveta u evropskoj prošlosti, kao i za savremene ekološke probleme, zaštitu i upravljanje divljim vrstama životinja i biljaka.
MetaHuman - Lepenski vir
Srbija stvara
2021 - 2022.
Prvi projekat Digitalnih drevnih ljudi je lice mezolitskog čoveka čiji su ostaci otkriveni na nalazištu Lepenski Vir u istočnoj Srbiji, na obali Dunava. Utvrđeno je da je u vreme smrti imao oko 50 godina, bio visok oko 178 cm, težak 70 kg i uglavnom se hranio ribom. Bio je sahranjen u "lotus" položaju, što ukazuje na to da je igrao važnu ulogu u zajednici.
Tim naučnika i inovatora predvodila je prof. dr Sofija Stefanović, na osnovu čije analize kostiju je prvi put napravljen realističan 3D model praistorijskog čoveka, pre nego što je poznata domaća gaming kompanija, koristeći svoju MetaHuman tehnologiju, virtuelno "udahnuo život u njega". Tim je razvio potpuno revolucionaran pristup korišćenju podataka koji se mogu dobiti analizom drevnih ljudskih skeletnih ostataka. Iskoristili su podatke za kreiranje digitalnog biokinetičkog modela lica, koji predstavlja drevnog čoveka tačno onako kako je nekada izgledao.
Metahuman sa Lepenskog vira prvi put je predstavljen javnosti na srpskom paviljnu na EXPO 2020 u Dubajiu.
Iskopavanje nekropole u Mokrinu (2100-1800. pne)
Ministarstvo kulture i informisanja
2020 - 2024.
Nakon 50 godina od poslednjeg iskopavanja na nekropoli u Mokrinu, imajući u vidu značaj ovog materijala za ranobronzano doba Srbije i regiona, kao i u skladu sa napretkom nauke i njenom primenom u arheologiji, projekat uključuje geopozicioniranje nekropole, utvrđivanje precizne lokacije istraženog i neistraženog dela, mapiranje korišćenjem GIS platforme, iskopavanje 10-15 grobova primenom najmodernijih arheoloških i bioarheoloških metoda radi prikupljanja organskih ostataka koji nisu prikupljeni u prethodnim istraživanjima, ali i radi novih analiza keramičkih i metalnih predmeta, digitalizaciju postojeće arheološke dokumentacije, precizno određivanje početka i kraja korišćenja nekropole na osnovu 10 novih radiokarbonskih datuma visoke preciznosti, kao i realizaciju izložbi i radionica kroz koje će biti demonstrirana važnost modernih pristupa i današnjih mogućnosti rekonstrukcije prošlosti. Pored prikupljanja novih informacija, jedan od ciljeva projekta je prikupljanje svih potrebnih podataka za započinjanje procesa zvanične zaštite arheološkog lokaliteta.
BIRTH: Birth, mothers and babies: prehistoric fertility in the Balkans between 10000-5000 BC
ERC
1.10.2015 - 31.1.2021.
Projekat BIRTH je prvi projekat u Srbiji koji je finansiran od strane Evropskog itraživačkog saveta, i kao takav je bio izuzetno važan ne samo za istraživače koji su učestvovali na njemu, nego i za sve istraživače u zemlji. Istraživali smo biološke i kulturne mehanizme koji utiču na stope fertiliteta tokom neolitske demografske tranzicije na Centralnom Balkanu (10000-5000. p.n.e.). Integracija skeletnih markera sa mikro-nutritivnim i kulturnim promenama na makro skali omogućila nam je da: 1) ispitamo varijabilnost u obrascima stopa rađanja kroz histološku analizu zuba žena; 2) utvrdimo paleoobstetričke i neonatalne karakteristike, zdravstveni status i ishranu kroz analizu skeletnih ostataka; 3) proučimo promene u mikronutritivnom statusu kroz analizu elemenata poput Zn, Ca i Fe; 4) istražimo nutritivnu vrednost praistorijskih namirnica kroz analizu ostataka životinja i biljaka i njihov uticaj na zdravlje i fertilitet; 5) rekonstruišemo hronologiju i dinamiku neolitske demografske tranzicije pomoću radiokarbonskih datuma; 6) istražimo ulogu kulture u povećanju plodnosti kroz analizu grobova novorođenčadi i artefakata vezanih za porođaj. Projekat BIRTH doprineo je novom razumevanju biokulturnih mehanizama koji su uticali na povećanje plodnosti i naglašava potencijal drevnih skeleta za savremeno čovečanstvo.
PREFERT Prehistoric fertility: length of lactation in the Mesolithic and Neolithic of South-Eastern Europe (10000- 5500 BC)
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i CNRS (Centre national de la recherche scientifique)
2013-2014.
Ovaj projekat se fokusira na razumevanje praistorijskog fertilteta mezolitsko-neolitske populacije Đerdapske klisure kroz integraciju arheoloških, antropoloških i paleodemografskih metoda. Istraživači su se bavili pitanjima ishrane dece i novorođenčadi, rasta i razvoja dece, tragovima procesa rađanja, trudnoće i nege novorođenčadi u arheološkom zapisu, kao i paleodemografijom
Bioarheologija drevne Evrope: ljudi, životinje i biljke u praistoriji Srbije
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnologije
1.1.2011 - 31.12.2019.
Praistorijsko nasleđe Srbije predstavlja neodvojivi i važan deo evropske kulture. LJudi koji su stvarali (pre)neolitske kulture poput Lepenskog vira, Starčeva ili Vinče mogu se smatrati osnivačima drevne Evrope. Nažalost, veliki naučni potencijal ovog nasleđa nedovoljno je iskorišćen s obzirom na velike mogućnosti primene metoda prirodnih nauka u rekonstrukciji prošlosti. Kroz naš program, tim sastavljen od arheologa, fizičkih antropologa, arheozoologa, arheobotaničara, molekularnih biologa i hemičara istraživao je interakcije ljudi, životinja i biljaka i analizom artefakata pružio bolje razumevanje jednog od najvažnijih događaja u evoluciji čovečanstva, prelaska sa lovno-sakupljačkog na poljoprivredni način života. Primenom modernih metoda analize iz širokog spektra prirodnih nauka, direktnom analizom ostataka ljudi, životinja i biljaka, kao i nizom arheometrijskih procedura na materijalnoj kulturi prošlih zajednica, dali smo odgovore na pitanja o poreklu i posledicama usvajanja neolitskog načina života, koji leže u temeljima celokupnog kasnijeg razvoja čovečanstva. Tokom projekta analizirali smo drevnu DNK ljudi, životinja i biljaka primenom PCR-a, analizirali tragove lipida koristeći maseni spektrometar i gasnu hromatografiju, kao i analizirali neorganske ostatke, keramiku, kamen i metal primenom XRF-a. Program je omogućio našim istraživačima da se bave nekim od najaktuelnijih fenomena evropske preistorije, kao što je prva upotreba mleka i mlečnih proizvoda.
BEAN Bridging the European and Anatolian Neolithic: Demography, Migration, and Lifestyle at the Advent of Civilization
European Union
Grant agreement ID: 289966
1.2.2012 - 31.1.2016.
Jedno od najinteresantnijih pitanja u praistoriji jeste poreklo evropskih naroda nakon uvođenja sedelačkog života na kontinent pre oko 8.000 godina. Interdisciplinarna mreža BEAN se bavila ovim pitanjem kombinovanjem nastave i istraživanja u tri različite oblasti: 1) antropologija i genetika, 2) računarska simulacija i modeliranje, 3) praistorijska arheologija. Projekat je omogućio obuku o najnovijim saznanjima u paleogenomici, matematičkom modeliranju promena praistorijske kulture i statističkim metodama za demografska istraživanja. Mreža je uključivala jednog partnera iz industrije i sedam akademskih partnera, kao i pet saradnika, i obuhvatala integrisani obrazovni sistem koji je kombinovao intenzivnu specijalizovanu obuku u svakoj oblasti i rotaciju istraživača u ranoj i naprednoj fazi. Ova istraživanja imala su širi uticaj, na primer u industriji kulturne baštine, a BEAN je uključivao prakse kod tri partnera iz privatnog sektora: biotehnološke kompanije, turističke kompanije i izdavača, kao i Nemačkog nacionalnog statističkog zavoda. Učesnici su se bavili naprednim naučnim metodama, kombinovali različite discipline i pristupe i ostvarili kontakte sa privatnim kompanijama i državnim organizacijama radi daljeg razvoja karijere. Finalnu publikaciju projekta su zajedno pisali mladi istraživači, stariji istraživači i vođe projekta, a objavila je izdavačka kuća Springer
Pored projekata koje realizuje Laboratorija za bioarheologiju, istraživači zaposleni u Laboratoriji učestvuju kao stručni saradnici i članovi tima i na međunarodnim i domaćim projektima drugih institucija i istraživača:
2016 CONPRA – Contributing the preventive archaeology: Innovativeness, development and presentation, programme Support for training and career development of researchers (Maria Curie)
2019-2021. HERISTEM - STEM u baštinskim naukama, Erasmus +
2020. NeoLIFE: New life of Neolithic heritage in recognized natural areas of great importance – IPA Fund
2024. STURGEONED - Treasures of the Depths: Exploring the Possibilities of Sturgeon identification, IPERION HS.
2024-2028. PalaeOpen – Open Palaeoecological Data - analysing the past building foresight, COST Action CA23116, European Union
Arheološka istraživanja na planini Rudnik (2016-2023), istraživanja na lokalitetu Orlovine u Malom Zvorniku (2017, 2021), zaštitna arheološka iskopavanja Smederevske tvrđave (2019), Zaštitna arheološka iskopavanja Manastira Banja kod Priboja (2019), sistematsko rekognosciranje obala Velike Morave na teritoriji opštine Paraćin (2020), LJudi i društva u doba krize (2021-2022), istraživanja srednjovekovnog grada Koznika (2022), Darovi za put: digitalizacija nalaza iz ranog bronzanog doba sa nekropole u Mokrinu (2022); istraživanja srednjovekovnog Brskova (2022-2023).