Newsletter 57


Drage koleginice i kolege, dragi prijatelji,
Centar za američke studije je otkazao sve planirane događaje za decembar u znak solidarnosti sa studentima Filozofskog, ali i svih drugih fakulteta širom države koji su stupili u blokade, zahtevajući pravdu i odgovornost.
Inspirisani istrajnošću i hrabrošću studenata u njihovoj borbi, odlučili smo da čitav 57. broj Newslettera posvetimo protestima.

Vesti Aktuelnosti Događaji


Poziv za nacionalnu konferenciju Srpska arheologija između teorije i činjenica XII

Arheologija

Poštovane koleginice i kolege,
U prilogu prosleđujemo poziv za ovogodišnju nacionalnu konferenciju Srpska arheologija između teorije i činjenica XII, koju organizuju Centar za teorijsku arheologiju i Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.


Apstrakte izlaganja (do 300 reči) možete poslati na e-mail adrese
ivana.zivaljevic@ff.uns.ac.rs ili djerkovicpredrag@gmail.com


Konferencija je zakazana za 28. i 29. mart 2025. godine




Prilozi:
AR-2025-1-30-203446.pdf

Circle U. podržava studente i akademsku zajednicu Univerziteta u Beogradu

Rektori i predsednici univerziteta u okviru Circle U. i Studentska Unija Circle U. (CUSU) sa velikom pažnjom prate dešavanja na Univerzitetu u Beogradu, kao i na drugim univerzitetima i fakultetima širom Srbije od decembra prošle godine. Pridružujući se predstavnicima Univerziteta u Beogradu, rektori, predsednici i CUSU predstavnici žele da izraze svoju zabrinutost i pruže snažnu podršku studentima i njihovim zahtevima.

Kao što je istaknuto u dokumentu Magna Charta Universitatum 2020, Univerzitet treba da bude prostor za slobodno istraživanje i debatu, prepoznatljiv po svojoj otvorenosti za dijalog i odbacivanju netolerancije. Angažovanje studenata, kao i uključivanje članova šire univerzitetske zajednice, predstavlja ključan uslov za ostvarenje ovog principa. Svaka akcija koja ima za cilj potkopavanje studentskog angažovanja je neprihvatljiva.

Angažovanje studenata je u samom centru Circle U. alijanse od njenog osnivanja. Još u martu 2021. godine, demokratski studentski predstavnici naših univerziteta preuzeli su inicijativu da osnuju Studentsku uniju Circle U. Od tada, CUSU brani interese studenata aktivno učestvujući u svim telima Circle U, kao i u projektima, aktivnostima i inicijativama pokrenutim unutar same alijanse.

Akademska sloboda i institucionalna autonomija su od suštinskog značaja za pružanje visokokvalitetnog, inkluzivnog i društveno relevantnog obrazovanja i istraživanja. Svaki spoljnji uticaj, politički, kulturni ili ekonomski, koji ugrožava navedene principe je neprihvatljiv.

Circle U. je savez devet vodećih univerziteta u Evropi, na kojima se organizuju studije iz svih oblasti i naučno-istraživački rad. Razvili smo viziju za budućnost visokog obrazovanja i istraživanja, za naše univerzitete i za našu alijansu. Isto tako, posvećeni smo ostvarivanju ove vizije na temelju zajedničkih vrednosti u alijansi. Cenimo različitost, promovišemo dijalog i podstičemo pluralizam mišljenja, unutar čitave alijanse, uz poštovanje institucionalne autonomije.

Rektori i predsednici univerziteta u okviru Circle U. i CUSU žele da izraze svoju podršku studentima, profesorima, istraživačima, administrativnim radnicima, a na kraju i rektoru Vladanu Đokiću i njegovom timu na Univerzitetu u Beogradu, koji se nalaze pod velikim pritiskom,koji očigledno predstavlja veliki izazov institucionalnoj autonomiji, akademskim slobodama i, šire gledano, demokratiji u celini.

Nastavićemo da pažljivo pratimo dešavanja u Srbiji. U dijalogu sa rukovodstvom Univerziteta u Beogradu, razmotrićemo svaku akciju koja ima za cilj aktivnu podršku široj univerzitetskoj zajednici.



Univerzitet u Beogradu stoji uz profesore Građevinskog fakulteta

Povodom najnovijih medijskih objava, Građevinski fakultet obaveštava javnost, da je kao naučno-obrazovna i društveno odgovorna državna institucija, stavila na raspolaganje državnim organima sve svoje stručne i naučne resurse u cilju pomoći objektivnom utvrđivanju uzroka tragedije koja se dogodila u Novom Sadu, kako se i navodi u prvom javnom saopštenju Građevinskog fakulteta od 5. novembra 2024. godine. Po objavi dokumentacije, profesori Građevinskog fakulteta su detaljno pregledali i analizirali svu raspoloživu i javno dostupnu dokumentaciju u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, kao i propisima donetim na osnovu ovog zakona. Nakon toga, na internet stranici Fakulteta objavljena su saopštenja u kojima je navedena dokumentacija koja nedostaje. Iza svih ovih saopštenja stoje svi profesori i saradnici Građevinskog fakulteta.

S tim u vezi, osuđujemo targetiranje pojedinih profesora Građevinskog fakulteta, kao i članova njihovih porodica. Posebno i najoštrije osuđujemo medijski progon i etiketiranje studenata Građevinskog fakulteta, kao i svih studenata.



Zahvalnost i podrška pojedincima koji odolevaju pritiscima

Drage prosvetne inspektorke i inspektori,

Drage direktorke i direktori vrtića, osnovnih i srednjih škola,

Drage direktorke i direktori ustanova kulture,

Dragi zaposleni u ovim ustanovama,

Svi oni koji ovih dana uspevate da odolite pritiscima i odbijate da svojim delovanjem učestvujete u ugrožavanju učenika, studenata, prosvetnih radnika i drugih zaposlenih u školama, vrtićima, muzejima, galerijama i drugim prosvetnim ustanovama i ustanovama kulture koji istupaju u odbranu elementarnih prava i civilizacijskih vrednosti,

Hvala vam što istrajavate u profesionalnom delovanju! Vaša podrška je neprocenjiva svima koji su spremni da javno iskažu svoje stavove i pruže otpor narušavanju vrednosti na kojima počivaju i obrazovanje i kultura, a naročito onima koji se u tome još uvek osećaju nesigurno. Vaše delovanje ne pokazuje samo etičnost, empatiju i spremnost da profesionalne i civilizacijske vrednosti stavite ispred pritisaka političkih moćnika, već predstavlja čin kojim se brane i lični i profesionalni integritet. Zato se nadamo da će vaše ponašanje predstavljati dodatnu motivaciju onim vašim kolegama kojima je još uvek teško da odole pritiscima i pronađu način da stanu na stranu obrazovanja i kulture.

Očekujemo da pritisci, ucene, zastrašivanja i pretnje odmah prestanu.

U suprotnom ćemo nastaviti zajedno da delujemo ka cilju koji nas je ujedinio!

Nastavnici, saradnici i istraživači Filozofskog fakulteta u Beogradu.



Univerzitet u Beogradu protiv pretnji prosvetnim radnicima

Mi, članovi Proširenog rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu, izražavamo oštro protivljenje i nezadovoljstvo zbog pretnji koje su od strane Ministarstva prosvete upućene zaposlenima u školama u dopisu poslatom rano ujutru u petak, 24. januara 2025, kao i putem medija.

Ministarstvo prosvete iznosi neargumentovane pravne ocene i najavljuje sankcije, i to unapred, putem dopisa, ne pominjući po zakonu obavezno sprovođenje postupaka, pravo na pravno sredstvo i sudsko preispitivanje rešenja. Dužnost resornog ministarstva je da propise tumači i primenjuje objektivno, nepristrasno i uz poštovanje prava garantovanih Ustavom, a nikako da se obraća preteći, uz prejudiciranje pravnog ishoda i neprimeren ton, vršeći time novi pritisak na nastavnike koji koriste svoja ustavna prava.

Smatramo da su pretnje nastavnicima deo sada već uobičajeno ponižavajućeg odnosa prema zaposlenima u sistemu obrazovanja, posebno u školama, u kojima su nastavnici izloženi brojnim vrstama pritisaka, čak i fizički ugrožavani i finansijski potcenjivani. NJihova obustava nastavnih aktivnosti je izraz bunta protiv ovakvog stanja i zahtev za vraćanje dostojanstva profesiji od vitalnog društvenog i nacionalnog značaja.

Podsećamo da je Senat UB, koji čine rektor, prorektori, dekani svih fakulteta, predsednici veća grupacija nauka i direktori svih instituta, uzeo aktivnu ulogu u rešavanju problema u obrazovanju predlogom Platforme, koja je dostavljena Ministarstvu prosvete, ali na koju do danas nismo dobili adekvatan odgovor.

Članice Univerziteta u Beogradu, odnosno svi fakulteti i instituti, pružaju punu podršku zaposlenima u osnovnim i srednjim školama i zahtevaju moralnu, pravnu i političku odgovornost svih koji se služe pretnjama i pritiscima, i svojim postupanjem doprinose urušavanju položaja i ugleda nastavnika i sistema obrazovanja u Srbiji.



Otvoreno pismo Ministarki prosvete prof. dr Slavici Đukić Dejanović

Ministarki prosvete prof. dr Slavici Đukić Dejanović

Obraćamo vam se kao grupa nastavnika i istraživača Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu koji se dugi niz godina bave obrazovanjem i koji su veoma zabrinuti zbog stanja u kome se ono nalazi već duži period, a pogotovo od trenutka kada su počeli studentski protesti. Apelujemo da uvažite trenutne političke događaje u zemlji, i da stavite sistematsko bavljenje svojim resorom ispred političkih interesa vlasti koje trenutno jedino zastupate. Pretnje otkazima, umanjenjem plata, kao i slanje prosvetnih inspektora u škole, u kojima posle dužeg vremena postoji zajedništvo roditelja i nastavnika, vidimo kao izraz pritiska i nespremnosti da se sagledaju okolnosti koje su dovele do protesta studenata i prosvetnih radnika.

Prosvetni radnici su istrajavanjem u protestima, uprkos obećanom povećanju plata, jasno pokazali da su protesti način da se ukaže na goruće probleme u obrazovanju i društvu, koji se duže od decenije prenebregavaju. Te probleme kao svoje doživljavaju i roditelji, i zato su spremni da ne šalju svoju decu u škole i da na taj način podrže njihove nastavnike. Lista problema u obrazovanju je dugačka, te ćemo se kratko osvrnuti samo na najkrupnije. Preobimni i zastareli školski programi i insistiranje na administriranju nastave umesto na njenom kvalitetu učenike stavljaju u drugi plan, a njihove nastavnike teraju da prebrzo “prelaze” gradivo, čime se onemogućava smisleno učenje. Učenicima je škola organizovana na ovaj način nezanimljiva, a roditelji znatan deo svog vremena posvećuju podučavanju ili plaćaju privatne časove jer nastavnici ne stižu da svoj posao obave na času uprkos velikom broju časova. Ovakvim stanjem u prosveti su najviše pogođeni učenici iz najnižih ekonomskih slojeva čiji roditelji nemaju sredstva da finansiraju privatne časove niti kompetencije da pomognu svojoj deci. Ovim se produbljuju razlike u društvu, uprkos proklamovanju inkluzivnosti i jednakih prilika za učenje u zakonskim aktima. Škole i fakulteti su izuzetno loše opremljeni kako u pogledu učila, tako i u pogledu higijenskih uslova i uslova za boravak u tim ustanovama. Politizacija upravljanja školama i fakultetima narušava demokratičnost procesa obrazovanja i nipodaštava učesnike u njemu čineći ovaj kontekst koruptivnim, kao i ostale delatnosti u zemlji. Nedonošenje zakona o finansiranju visokog obrazovanja, neprestani ataci na njegovu autonomiju, prenebregavanje odluka akreditacioniih tela za dozvolu rada visokoškolskim ustanovama, kao i nedavne inicijative za otvaranjem neproverenih franšiza stranih univerziteta jasno ukazuju da je visoko obrazovanje od strane Ministarstva i Vlade opaženo kao neprijateljsko i nepotrebno.

Imajući u vidu da ste sprovođenjem odluke Vlade skratili prvo polugodište u osnovnim i srednjim školama i time narušili predvidljivost obrazovnog procesa po drugi put, smatramo ciničnim predstavljanje štrajka kao kršenja učeničkog prava na obrazovanje i pozivanje na zakon. Dodatno je poražavajuće što Ministarstvo umesto da jača kolektive i neguje saradničke odnose zloupotrebljava direktore škola i inspektore stavljajući ih u ulogu dželata i dovodeći ih u konflikt sa nastavnicima od kojih očekuje ćutanje i nekritičku poslušnost. Ovim postupcima Ministarstvo nastoji da širi strah među zaposlenim u školama, dovodeći do podela i konflikata koji dalje urušavaju obrazovanje. Kreirajući atmosferu straha i nepoverenja u školama, Ministarstvo učenike stavlja u drugi plan i negativno utiče na njihovu motivisanost za učenje. Obrazovne institucije treba da budu mesto učenja i kritičkog razmatranja stvarnosti.

Nadamo se da će ovaj apel, za razliku od svih prethodnih sličnih inicijativa, naići na Vaš odziv kao i da ćete realno sagledati situaciju u obrazovanju, a kao član Vlade početi da zastupate interese učesnika u njemu i time omogućiti progres ovog društva. Ukoliko na ovo niste spremni pozivamo vas da podnesete ostavku!




Saopštenje proširenog Rektorskog kolegijuma povodom današnjeg incidenta tokom protesta

”Povodom najnovijeg incidenta u kojem je vozač namerno ugrozio živote okupljenih građana, među kojima je povređena studentkinja Poljoprivrednog fakulteta, Univerzitet u Beogradu najoštrije osuđuje ovaj čin nasilja i zahteva hitnu reakciju nadležnih organa.

Uprava Univerziteta već mesecima upozorava na rastući trend nasilja i ugrožavanja bezbednosti naših studenata i zaposlenih, naročito u kontekstu mirnih okupljanja i protesta. Naša dosadašnja, relativno umerena reakcija, bila je zasnovana na uverenju da su mir i razum mogući, ali sada je jasno da je potreban daleko oštriji odgovor.

Zahtevamo od države da hitno obezbedi stalnu policijsku zaštitu za učesnike okupljanja. Bezbednost svih građana mora biti apsolutni prioritet, a bezbednosne službe, koje se finansiraju novcem svih nas, imaju obavezu da garantuju sigurnost svima, naročito onima koji se mirno zalažu za svoja prava.

Univerzitet više neće tolerisati pasivnost i nedostatak reakcije. Bićemo primorani da preduzmemo ozbiljnije mere, kako bismo zaštitili naše studente i akademsku zajednicu.”



Odeljenja


Andragogija

Studijska grupa za andragogiju nastala je iz istoimenog smera na Odeljenju za pedagogiju 1979. godine. Na Grupi za andragogiju postoje osnovne, master i doktorske studije zasnovane na izučavanju većeg broja andragoških disciplina koje se bave opštim i specifičnim problemima učenja i obrazovanja odraslih.

Arheologija

Katedra za arheologiju na Velikoj školi u Beogradu formirana je 1881. godine izborom Mihajla Valtrovića za prvog profesora arheologije u Srbiji. Seminar za arheologiju izdvojen je kao samostalna nastavna i naučna jedinica 1920. godine, dok se od 1962. nastava na Filozofskom fakultetu odvija u okviru Odeljenja za arheologiju.

Etnologija i Antropologija

Odeljenje za etnologiju i antropologiju obeležilo je 2006. godine 125 godina od uvođenja etnologije u nastavu na Velikoj školi i 100 godina od osnivanja Etnološkog seminara na Filozofskom fakultetu.

Istorija

Nastava iz Opšte istorije počela je na Liceju 1838. i nastavila se na Filozofskom Fakultetu Velike škole u Beogradu od 1863. i Univerzitetu od 1905. godine. Odeljenje za istoriju osnovano je statutom Filozofskog fakulteta iz 1963. godine.

Istorija umetnosti

Katedra za istoriju umetnosti osnovana je 1905. Godine 1927. katedra je prerasla u deo posebne studijske grupe sa istorijom umetnosti kao glavnim predmetom a reformom iz 1963. formirano je Odeljenje za istoriju umetnosti.

Klasične nauke

Nastava klasičnih jezika ima svoju predistoriju u ustaničkoj Velikoj školi i Liceju od početka XIX veka. Godine 1875. osnovana je Katedra za klasične jezike i književnost, a 1900. je klasična filologija izdvojena u posebnu grupu.

Pedagogija

Izučavanje pedagogije kao akademske discipline počinje u Liceju (osnovan 1838. godine), nastavlja se na Velikoj školi (osnovana 1863. godine) i Univerzitetu u Beogradu (osnovan 1905. godine).

Psihologija

Nastava psihologije u Srbiji započinje na Liceju, 1854. godine, i nastavlja se za vreme Velike škole i Univerziteta od 1905. godine. Izborom dr Borislava Stevanovića za docenta i formiranjem Seminara za eksperimentalnu psihologiju, Grupa za psihologiju počinje sa radom 1928. godine.

Sociologija

Nastava sociologije u Srbiji započinje na Pravnom fakultetu u Beogradu, gde je 1935. osnovana Katedra za sociologiju. Nakon Drugog svetskog rata ta katedra se, iz političkih razloga, gasi, da bi se 1959. godine dozvolilo obrazovanje Katedre za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Filozofija

Nastava filozofije u Srbiji započinje na Liceju 1853. godine, i kontinuirano se odvija na Velikoj školi i Univerzitetu od 1905. godine. Danas je Odeljenje za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu organizovano u tri seminira: Seminar za istoriju filozofije, Seminar za etiku, estetiku i filozofiju politike i Seminar za logiku, epistemologiju i filozofiju nauke.

Centar za obrazovanje nastavnika

Pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje studenata - budućih nastavnika ima dugu tradiciju na Filozofskom fakultetu. Katedra Gimnazijske pedagogike osnovana je još 1892. godine, kada je profesor Vojislav Bakić izabran za profesora ove katedre, a začeci pedagoškog, psihološkog i metodičkog obrazovanja na Fakultetu javljaju se i ranije. Kao zasebna nastavna jedinica Filozofskog fakulteta, Centar za pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje studenata je formiran 1971. godine. Godine 2008. ovaj centar menja naziv i postaje Centar za obrazovanje nastavnika (CON).

Kabinet za strane jezike

Kabinet za strane jezike Filozofskog fakulteta osnovan je 1961. godine, kada se od tadašnjeg Filozofskog fakulteta odvojio Filološki fakultet. Filozofski fakultet je oduvek sagledavao značaj izučavanja stranih jezika kako za potrebe studiranja tako i za bavljenje stručnim i naučnim radom. Po svom angažovanom odnosu prema učenju i nastavi stranih jezika, kao i po broju i izboru stranih jezika koji se na njemu izučavaju, Filozofski fakultet se može smatrati predvodnikom među nefilološkim fakultetima Univerziteta u Beogradu.

Filozofski fakultet

Filozofski fakultet je najstariji fakultet Univerziteta u Beogradu, čiji počeci sežu u 1838. godinu kada je aktom kneza Miloša u Kragujevcu osnovan Licej. Danas je Filozofski fakultet moderna škola koja prati sve savremene tokove evropskog akademskog prostora. Filozofski fakultet ima 255 saradnika u nastavi, a na njemu studira oko 6000 studenata na svim nivoima, od osnovnih do doktorskih studija. Nastava se odvija u okviru deset studijskih grupa - filozofija, sociologija, psihologija, pedagogija, andragogija, etnologija i antropologija, istorija, istorija umetnosti, arheologija i klasične nauke. Neke od studijskih grupa imaju tradiciju dužu od jednog veka i poznate su i priznate u svetu.

PROČITAJ VIŠE

0
0
0
0