Курс: Латински језик II (осн.) У оквиру предмета: Латински језик II Предавачи др Војин Недељковић, редовни професор др Борис Пендељ, ванредни професор обавезни курс Број бодова: 12.00 Садржај курса: Курс латинске граматике обухвата систематски приказ латинске фонологије, морфологије и синтаксе. Латинско штиво прилагођено је нивоу и потребама средњег/вишег течаја. Циљ изучавања курса: Детаљно упознавање са свим сегментима латинске граматике; читање латинских књижевних текстова средње тежине, укључујући поезију. App.preduslovi_za_polaganje: Положен Латински језик I на основним студијама класичних наука. Облици наставе:
предавања; вежбања (групни и индивидуални рад студената) План курса: 1. недеља предавање - 1 Pravilni glagol: osnove; tipovi perf osnove. Složenice nepr glagola esse (staro i novo, sistematizacija). Pravilni glagol: kontr oblici na perf osnovi. Složenice nepr glagola ire (staro, novo, sistematizacija). Predikat i subjekt, kongruencija. Značenje glag vremena u indikativu. Istorijski infinitiv. Složeni glagoli: preverbi, slabljenje osnovnog vokala. 2. недеља предавање - 2 Imperativ prezenta i futura. Nepravilnosti, defekti, osobitosti: salve, vale, ave, cedo, apage, age, scito. Složenice nepr glagola ferre (staro, novo, sistematizacija). Nepr participi futura. Nepr glagol fieri; njegov odnos prema facere i esse. Struktura imeničke sintagme. Glava i atributi: kongruentni, genitivski, ostali. Konjunktiv u nezavisnim rečenicama: obaveštajnim, upitnim, željnim. 3. недеља предавање - 3 Glavni brojevi (rev), njihova sintaksa: poredak stotina, desetica, jedinica; pridevski i imenički položaj. Nepr gl edo esse. Defektni gl inquam, ajo, fari, reri. Redni br (rev). Priloški br. Priloška upotreba rednih br. Prezentni perfekti: odi, memini, novi, consuevi. Perfekt bez prezenta: coepi. Predlozi i predl konstrukcija. Svi tipovi zavisnih rečenica iza namernog/zahtevnog ut/ne (i quo). Nadovezivanje: ut...neque, ne...neve, ne...atque ut. 4. недеља предавање - 4 Delni brojevi; brojevi uz pluralia tantum. Velle, nolle, malle. Značenje i konstrukcija nezavisnih konjunktiva velim (nolim, malim) i vellem (nollem, mallem); noli/nolite. Defektni gl quaeso. – Infinitiv kao subjekt i kao objekt. AcI kao subjekt i kao objekt. Predikativne konstrukcije. Nezavisna pitanja: svi tipovi, sistematizacija. 5. недеља предавање - 5 NcI. Gerundiv (rev). Supini (rev). Apozicija. Zavisna pitanja i slaganje vremena u njima. 6. недеља предавање - 6 Akt perifr konjugacija (rev). Opisivanje infinitiva futura. Infinitiv na -urum fuisse. Participi: sistematizacija. Atributivni i predikativni particip. Predikativni particip: vezani i apsolutni. Cum (staro, novo, sistematizacija): narativno, čisto vremensko, relativno, iterativno, inverzno, eksplanatorno, uzročno, dopusno, adverzativno. 7. недеља предавање - 7 Vezani particip: glavni tipovi, uklj deponentne. Ratus, veritus &co. Apsolutni particip u ablativu: tipovi, sistematizacija. Koordinatori i koordinacija. Vremenske rečenice iza postquam, ubi, ut, simulac. 8. недеља предавање - 8 Nepravilnosti i osobitosti u 1d i 2d. Dominantni particip. Gerund i zamena GerGer (rev). Nepr pridevi 3d: vetus, dives, pauper. Indeklinabilni pridevi. Zamenički pridevi. Vremenske rečenice iza antequam, priusquam (rev). 3d: rod imenica: osnovne pravilnosti i glavni izuzeci. Glavni tipovi izvedenica. 9. недеља предавање - 9 Nepravilni pridevi 3d. Nepravilna komparacija (rev). Nepravilni pridevi 3d: sinkopirani NomSg. Superlativ na -illimus. Komparacija preko nt. Vremenske rečenice iza dum, donec, quoad, quamdiu (staro, novo, sistematizacija). Rečenice iza dummodo i nedum. 3d: nepravilan GenPl. 10. недеља предавање - 10 Nepravilnosti i osobitosti u 4d; tip srednjeg roda. Supletivna komparacija. Opisna komparacija. Izrazi sa res. Nepravilnosti i osobitosti u 5d: dies, meridies. Upotreba imenice dies u ž.r. Akcentuacija u Gen/DatSg. Množina: dies, res itd. Komparacija bez pridevskog pozitiva; s dvojakim superlativom. Elativ i apsolutni komparativ; dupli komparativ. Rečenice iza quod: faktične, uz verba affectuum, uzročne. Uzročne rečenice iza quia, quoniam, quando. 3d: neobičan odnos Nom/GenSg. 11. недеља предавање - 11 Dekliniranje grčkih imenica. Poimeničenje prideva. Indeclinabilia: mane, fas, nefas. Defectiva casibus. Predlozi (staro, novo, sistematizacija). Pseudo-predlozi. Prilozi/predlozi. Dopusne rečenice (staro, novo, sistematizacija). Nepravilnosti i osobitosti u 3d: turris &co, bos, vis. Imenica s lokativom: rus rure ruri. 12. недеља предавање - 12 Adverzativne, konkluzivne i eksplikativne partikule. Pravilno i nepr građenje načinskih priloga. Prilozi za vreme i mesto. Korelativni zamenički prilozi. Genitiv uz imenice. Vokali, slogovi, kvantiteti (rev). Pravilno smenjivanje slogovnih kvantiteta kao osnov klasičnog stiha. Shema daktilskog heksametra. Imenička zamenica praćena neutrumom prideva. Transformacija zameničke sintagme: quid spei. 13. недеља предавање - 13 Pravilna i nepravilna komparacija priloga. Egzofora i endofora (rev). Osobitosti u upotrebi pokaznih zamenica. Genitiv uz prideve. Genitiv uz glagole. Raščlanjivanje i skandiranje daktilskog heksametra. 14. недеља предавање - 14 Zamenice i prilozi s prefiksom ali-; izostanak tog prefiksa. Zamenice binarnog i pluralnog smisla. Zamenice quisque i unusquisque. Dativ indirektnog objekta. Dativ učešća. Pojam cezure. Najvažniji tipovi cezure u daktilskom heksametru. Ženska cezura i dijereza. 15. недеља предавање - 15 Genitiv ličnih zamenica: oblici i upotreba. Direktna i indirektna refleksivnost. Akuzativ direktnog objekta. Unutarnji objekt. Udvajanje i sufiksi u značenju »god« kod zamenica i priloga. Dativ svrhe. Daktilski pentametar i elegijski distih. 16. недеља предавање - 16 Uzvici. Eksklamativna upotreba reči. Eksklamativni akuzativ i AcI. Adverbijalni akuzativ prostora i vremena. Adverbijalni akuzativ cilja i drugi odgovori na pitanje quo. Defectiva numero. Diferencijacija značenja u Sg i Pl pojedinih imenica. Ablativ sredstva (i društva). Ablativ uzroka. Ut posledičnog tipa u adverbijalnim rečenicama. 17. недеља предавање - 17 Vremenski adverbijali u ablativu. Ablativ mesta i drugi odgovori na pitanje ubi. Ablativ odvajanja i drugi odgovori na pitanje unde. Ut posledičnog tipa u subjekatsko-objekatskim rečenicama. 18. недеља предавање - 18 Ablativ nemanja. Ablativ porekla. Ablativ poređenja. Ablativ obzira. Ablativ načina. Rečenice sa quin. Pregled upotrebe negacija non i ne; negacija haud i negativni prefiks in-. 19. недеља предавање - 19 Ablativ mere. Ablativ kvaliteta. Vremenski izrazi tipa paucis ante/post diebus. »Kalendarska« sintaksa: ante diem quintum Kalendas Januarias itd. Ablativ cene. Kvantitativni izrazi (sistematizacija). Pogodbeni sklop: svi tipovi (rev realnog, eventualnog, irealnog sklopa, +spekulativni sklop); si, si non, si minus, nisi, nisi forte, nisi vero, sin, sin autem. 20. недеља предавање - 20 Atmosferski glagoli. Bezlični glagoli duševnog raspoloženja (staro, novo, sistematizacija). Glagoli u bezličnoj upotrebi. Bezlični pasiv. Relativne rečenice: antecedent, prazni antecedent, bez antecedenta. Uvlačenje antecedenta. Relativno vezivanje. Prolepsa negacije: et non > nec (rev); pred AcI (ajo, nego); uz debere (non timere debes > timere non debes). 21. недеља предавање - 21 Deontički i tome srodni glagoli/izrazi (staro, novo, sistematizacija) i konstrukcije: oportet, necesse est, licet, decet i dedecet, libet; interest i refert. Najvažniji povratni glagoli. Semideponentnost i obrnuta semideponentnost. Relativne rečenice: restriktivne i nerestriktivne; identifikujuće i karakterišuće. Nonnemo, nemo non itd. Nihilum, nihili facere, nihilo melius. 22. недеља предавање - 22 Osobitosti upotrebe aktiva i pasiva. Povratnost i pasivnost: se movere i moveri, se lavare i lavari. Adverbijalno prevođenje latinskih obrta s glagolom. Svođenje nezavisnih iskaza u indirektni govor.
Литература и извори података: Општа обавезна Литература M. Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1900 (и репринти). V. Gortan i dr., Latinska gramatika, Zagreb, више издања. Б. Маневић Шијачки, Граматика латинског језика, Београд, више издања. Ј. Ђорђевић, Латинско-српски речник, Београд, 1886 (и репринти). Општа допунска Литература H. Menge / T. Burkard / M. Schauer, Lehrbuch der lateinischen Syntax und Semantik, Darmstadt 2000. J. Mountford, Bradley’s Arnold. Latin Prose Composition, ревидирано издање, Wauconda (IL), 2005. |